anim 13

P i O

1. to je upanijski centar za gospodarenje otpadom (CGO) Katijun?

upanijski centar za gospodarenje otpadom (CGO) Kaštijun okosnica je integriranog sustava gospodarenja otpadom kojeg uspostavlja Istarska upanija. Taj moderan Centar gradi se na lokaciji Kaštijuna kraj Pule i jedan je od najvanijih infrastrukturnih projekata u upaniji.

2. to je integrirani sustav gospodarenja otpadom?

Najkra?e re?eno, to je sustavno nastojanje da se otpad selektira, skuplja, prijevozi i odgovaraju?e zbrinjava uz najmanji mogu?i negativni utjecaj na okoliš. Središnji dijelovi integriranog sustava gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj su infrastrukturni objekti - upanijski odnosno regionalni centri za gospodarenje otpadom te pretovarne stanice razmještene na kopnu/otocima. Ovaj sustav uz spomenute objekte uklju?uje i sanaciju i zatvaranje postoje?ih odlagališta otpada.

3. Zato nam je potreban centar za gospodarenje otpadom?

Potreba da se otpadom upravlja na odrivi na?in sve je vanija jer, porastom broja stanovnika i kvalitete ivota, raste i koli?ina otpada koju stvaramo. Dosadašnji, tradicionalan pristup (odlaganje otpada na otvoreno odlagalište bez ikakve obrade) najgori je na?in zbrinjavanja otpada a k tome najviše šteti okolišu, jer propuštamo izdvojiti iskoristive sirovine (papir, metal, staklo, plastiku…) Dovoljno je samo prisjetiti se neugodnog mirisa takvog odlagališta pri ljetnim vru?inama.

4. Zato ne moemo nastaviti kao do sada?

Trenuta?no se u Istri proizvodi oko 125 tisu?a tona otpada, od ?ega se gotovo 90% (112 tisu?a tona) neobra?eno odlae na sedam legalnih odlagališta i više od 260 ilegalnih odlagališta. Ta dugogodišnja loša praksa je neodriva; postoje?i kapaciteti ubrzano se pune i za par godina ne?emo više imati kud s otpadom. Odlaganje otpada na otvorenom je i ekološki i zdravstveni rizik a Europska unija donijela je direktivu kojom zabranjuje odlaganje neobra?enog otpada. Ugovorom o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji definirano je da sva postoje?a odlagališta komunalnog otpada u Hrvatskoj moraju ispuniti (uz odre?ena odstupanja) zahtjeve Direktive 1999/31/EZ o odlaganju otpada, odnosno Republika Hrvatska je preuzela obvezu sagraditi sve centre za gospodarenje otpadom te sanirati sva odlagališta do 31. prosinca 2018. godine.

5. Koji je glavni problem s otpadom u Istarskoj upaniji?

Prekrasan okoliš i prirodne ljepote ponos su Istre i godišnje u našu upaniju privuku više od tri milijuna gostiju. Kako bismo svoj okoliš o?uvali za budu?e generacije, ali i sve koji nas ele posjetiti, moramo nau?iti kako se brinuti za okoliš. U Istri se svakoga dana tijekom zime proizvede 250 tona komunalnog otpada, dok se ta koli?ina tijekom ljetne sezone skoro udvostru?i! Te velike koli?ine otpada, uz velik broj ilegalnih odlagališta, te niska stopa odvajanja i recikliranja, mogle bi, ukoliko se problem ne po?ne sustavno rješavati, uništiti sve one ljepote po kojima se Istra poznata.

6. Koje su nam opcije na raspolaganju i to je najbolje rjeenje za Istru?

Razmatrano je nekoliko na?ina na koji se problem otpada u Istri moe riješiti: gradnja spalionice otpada na podru?ju Istarske upanije, transport otpada do Centra za gospodarenje otpadom na nekoj drugoj lokaciji izvan granica Istarske upanije ili izgradnja vlastitog Centra za gospodarenje otpadom uklju?uju?i postrojenja za mehani?ko-biološku obradu (MBO) otpada na podru?ju Istarske upanije.

 

Istra ima premale koli?ine otpada za spalionicu, koja je isplativa kod znatno ve?ih koli?ina otpada od onih koje se trenutno proizvode i kad se toplinska energija koja se stvara moe priklju?iti i iskoristiti u postoje?oj toplani.

Obraditi otpad na drugim lokacijama izvan upanije nije dugoro?no rješenje a postoje i financijski problemi zbog velikih transportnih troškova, pa bi I ovo rješenje u kona?nici bilo vrlo skupo.

 

Stoga, optimalno je rješenje za Istru izgradnja upanijskog centar za gospodarenje otpadom s MBO tehnologijom za obradu komunalnog otpada u skladu s zakonima i direktivom EU, što je ujedno i rješenje koje su izabrale i brojne druge regije i gradovi u Hrvatskoj i Europi.

7. Zato CGO na lokaciji Katijun?

Prema hrvatskom Zakonu o otpadu, svaka upanija je odgovorna za zbrinjavanje vlastitog neopasnog otpada i razvoj integriranog sustava upravljanja otpadom. U Istarskoj se upaniji rješenje zbrinjavanja otpada sustavno obra?uje ve? 15-ak godina. Tijekom tog je razdoblja napravljeno nekoliko studija i razmatrano je sedam potencijalnih lokacija (Umag-Donji Picudo, Pore?-Košambra, Rovinj-Mondelako, Pula-Kaštijun, Labin-Cere, Pazin-Jelen?i?i i Buzet-Gria). Kroz studiju je analizirano i 11 varijanti rješenja uspostave sustava. Lokacija Kaštijun, je analizom ekoloških, ekonomskih i tehnoloških parametara, predloena kao najprihvatljivija lokacija.

 

Kaštijun se nalazi u blizini Pule, gdje se zajedno s okolnim op?inama i gradom proizvodi najve?i dio otpada u našoj upaniji, te ?e CGO biti izgra?en u blizini lokacije na kojoj se trenutno odlae 30-40% ukupnog komunalnog otpada koji se stvara u Istri. Osobito vanu ulogu u odabiru lokacije imale su studije zaštite voda, koje su pokazale da se odabrana lokacija nalazi nizvodno od izvorišta pitke vode, te nema mogu?nosti one?iš?enja vodnih resursa.

8. Kako se ovo pitanje rjeava u ostatku Hrvatske?

Hrvatska je donijela Plan gospodarenja otpadom, kojim ?e se, kroz izgradnju regionalnih ili upanijskih centara za gospodarenje otpadom te sanaciju i zatvaranje svih postoje?ih odlagališta otpada, sustavno rješavati problem otpada u RH. Neke upanije odlu?ile su graditi vlastite centre, dok su se druge udruile pa ?e graditi zajedni?ke regionalne centre. Kaštijun (Istarska upanija), Mariš?ina (Primorsko-goranska upanija), Biljane Donje (Zadarska upanija) i Bikarac (Šibensko-kninska upanija) primjeri su samostalnih upanijskih pristupa dok ?e primjerice regionalni centar za gospodarenje otpadom Piškornica, obuhvatiti ?etiri upanije u sjevernom dijelu Hrvatske.

9. Ho?e li CGO ugroziti turizam u Puli i okolici ?

Naprotiv, izgradnja novog Centra omogu?it ?e dugoro?no odrivi razvoj turizma istarskim gradovima.

Jedan upanijski centar na Kaštijunu sa obradom komunalnog otpada i kontroliranim odlagalištem predstavlja puno manju prijetnju okolišu nego li je to slu?aj sa odlaganjem neobra?enog komunalnog otpada na sedam dosadašnjih odlagališta u upaniji.

10. Koji su elementi CGO Katijun?

CGO Kaštijun je sklop više me?usobno funkcionalno i tehnološki povezanih gra?evina, a podijeljen je u sljede?e cjeline: 1. cjelina je ulazno izlazna zona koja se sastoji od portirnice, prostora s vagama, platoa za pranje kota?a kamiona, upravne zgrade ,parkirališta , servisnog centara sa garaomi praonicom za kamione,; 2. cjelina jee zona za privremeno skladištenje koja se sastoji od reciklanog dvorišta i prostora za obradu gra?evinskog materijala; 3. cjelina je postrojenje za mehani?ko-biološku obradu (MBO) komunalnog otpada sa biofilterom; 4. cjelina je zona za odlaganje koja se sastoji od ploha za biorazgradivu komponentu komunalnog otpada i ploha za odlaganje neopasnog proizvodnog otpada; 5. cjelina je zona za prikupljanje i obradu bioplina i 6. cjelina je zona za prikupljanje i obradu otpadnih voda koja se sastoji od postrojenja za prihvat i obradu tehnoloških, sanitarnih i procjednih voda s podru?ja Centra.

 

11. to je to MBO tehnologija?

MBO – mehani?ko biološka obrada otpada (eng. Mechanical Biological Treatment - MBT) je koncept zbrinjavanja otpada koji se razvio kao posljedica tenje da se reducira biorazgradivi dio iz komunalnog otpada a koji se danas odlae na odlagališta. Do sada je razvijen velik broj varijanti MBO-a, tako da su tim pojmom obuhva?ena postrojenja s velikim razlikama u tehnologiji, tehni?koj opremljenosti i uvjetima rada.

Postrojenje za mehani?ko-biološku obradu komunalnog otpada unutar CGO Kaštijun sastoji se od mehani?ke pred-obrade komunalnog otpada, biološke obrade (stabilizacije/biosušenja ) komunalnog otpada, mehani?ke obrade stabiliziranog komunalnog otpada, obrade otpadnih plinova i sakupljanje otpadnih voda koje nastaju prilikom obrade komunalnog otpada.

12. Koji je rezultat obrade otpada?

Komunalni otpad koji se dostavi u MBO nakon obrade imati ?e ?etiri izlazne frakcije:

1. Prosušivanjem otpada isparava se voda (24 posto)

2. Metal se odvaja magnetima i ponovo koristi (3 posto)

3. Laki dijelovi otpada postaju "gorivo iz otpada" (SRF) (39 posto)

4. Preostali dio odlae se na bioreaktorskom odlagalištu, za budu?u proizvodnju bioplina za dobivanje alternativne elektri?ne energije (34 posto)

13. to je laka frakcija? Gdje ?e se ona koristiti?

Primljeni komunalni otpad se najprije obra?uje u mehani?ko biološkom postrojenju. Biološkim procesima/biosušenjem se iz otpada izdvaja voda, zatim se mehani?kom obradom odvajaju korisne sirovine (metali, nemetali, plastika inertni materijal…) koje odlaze na daljnju uporabu. Izdvaja se i lako goriva frakcija odnosno gorivo iz otpada (GIO) ili Solid Recovered Fuel (SRF) koji se moe koristiti kao alternativno gorivo umjesto fosilnog goriva u cementarama.

14 . Kolika je opasnost od zaga?enja?

Cijelo MBO postrojenje kao i prostor za prihvat komunalnog otpada je pod negativnim tlakom (podtlak), te je na taj na?in eventualni izlaz neugodnih mirisa konstantno pod kontrolom. Uz to postrojenje ?e biti opremljeno i sustavom za obradu otpadnog plina, sustavom za otprašivanje, jedinicom za pranje plina, deodoriranje i pro?iš?avanje neugodnih mirisa kroz biofilter. Ovim se na?inom obrade otpada znatno smanjuje nekontrolirana razgradnja, stvaranje procjednih voda i emisija stakleni?kih plinova, znatno se smanjuje i volumen otpada odnosno površina koja je potrebna za njegovo trajno odlaganje što je velika razlika u odnosu na sadašnja odlagališta na kojima se odlae neobra?eni otpad. Sustav za odvodnju i obradu otpadnih voda planiran je na na?in da se obra?ene otpadne vode ponovno koriste za potrebe Centra. Sve mjere zaštite su propisane i provoditi ?e se u cilju zaštite okoliša, ljudi i prirode.

15. Koliki je kapacitet novog postrojenja? Ho?emo li uskoro morati graditi novo?

Jedna od temeljnih pretpostavki tijekom projektiranja Centra za gospodarenje otpadom bilo je odrediti to?ne koli?ine otpada i kapacitet predloenih gra?evina. MBO postrojenje kao dio CGO je projektiran za obradu 90.000 tona komunalnog otpada godišnje. Godišnje se u Istarskoj upaniji proizvede 125.000 t komunalnog otpada I reciklira se samo 10 posto dok se ostatak odlae na na sedam postoje?ih odlagališta.

 

Za postizanje zadanih ciljeva u gospodarenju otpadom i projektiranog kapaciteta MBO postrojenja od 90.000 t/g,, zna?ajni napori ?e se morati uloiti u smanjenje ukupne koli?ine otpada koja ?e stizati s pretovarnih stanica u CGO za obradu i odlaganje. To zahtijeva pove?anje stope recikliranja na 25% do sredine 2014. kada se CGO planira staviti u funkciju.

 

16. Kada ?e Centar biti izgra?en?

Planira se da ?e Centar biti u funkciji u drugoj polovici 2014. godine.

17. Koliko nas CGO Katijun i novi sustav kota?

Vrijednost izgradnje upanijskog centra za gospodarenje otpadom Kaštijun iznosi oko 35 milijuna eura. Za izgradnju Centra 25 milijuna eura biti ?e iskorišteno iz bespovratnih fondova EU-a, Fond za zaštitu okoliša osigurao je 1,8 milijuna eura, dok ?e kreditom Europske investicijske banke na 25 godina Istarska upanija osigurati 8,2 milijuna eura . Dio kredita u iznosu od 4,7 milijuna eura vra?ati ?e gradovi i op?ine, a dio od 3,5 milijun eura vra?ati ?e se iz cijene gospodarenja otpadom. Priprema i gradnja šest pretovarnih stanica u Istarskoj upaniji, koje ?e se graditi na lokacijama današnjih odlagališta biti ?e sufinancirane od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku u?inkovitost u iznosu od 80%, a 20% osigurati ?e lokalna zajednica .

18. Tko ?e graditi CGO Katijun?

Fond za zaštitu okoliša i energetsku u?inkovitost i gr?ko-hrvatski konzorcij Hellector/GP Krk uz supotpis Delegacije Europske unije sklopili su u prosincu 2011. ugovor za gradnju upanijskog centra za gospodarenje otpadom Kaštijun vrijedan 29,2 milijuna eura. Gr?ka tvrtka Hellector najve?a je gr?ka kompanija koja djeluje na podru?ju upravljanja otpadom i ima iskustva u gradnji ovakvih i sli?nih postrojenja diljem Gr?ke, na Cipru, u Njema?koj te Španjolskoj i Rusiji dok je doma?a tvrtka GP Krk priznata gra?evinska tvrtka sa mnogobrojnim referencama. Pod njihovu djelatnost spada niskogradnja, visokogradnja, proizvodnja montanih objekata i betonske galanterije te projektiranje.

19. to ?e biti s opasnim otpadom?

Opasni otpad ?e se kao i do sada prikupljati i odlagati na poseban, zakonom propisan, na?in. Opasni otpad ne?e biti obra?ivan niti odlagan u CGO Kaštijun.

20. Ho?e li izgradnja CGO Katijun imati utjecaja na ekonomiju?

U samom CGO Kaštijun zaposlit ?e se oko 40-ak radnika koji ?e osigurati njegovo funkcioniranje. . Uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom omogu?it ?e i razvoj novih gospodarskih aktivnosti vezanih uz odvojeno prikupljanje otpada te ?e otvorit nova, takozvana zelena radna mjesta. Ta radna mjesta imaju vanu ulogu u ekonomiji sutrašnjice, kakvu elimo razvijati u Istri, okrenutoj odrivom razvoju, zaštiti okoliša i energetskoj u?inkovitosti.

21. Uklju?enost gra?ana Istre u proces odlu?ivanja

U dosadašnjim fazama, provedeno je nekoliko krugova konzultacija i tribina na kojima su gra?ani bili informirani o planovima izgradnje CGO Kaštijun. Lokacija je na temelju višegodišnjih analiza svih relevantnih parametara odabrana i potvr?ena svim slubenim dokumentima Istarske upanije i Prostornim planom Istarske upanije. Gra?ani su putem svojim predstavnika u gradovima i op?inama prihvatili Prostorni plan upanije odnosno lokaciju za gradnju Centra. Uz prethodno odrane javne rasprave i uvide javnosti je predstavljena i studija utjecaja na okoliš, a svi zainteresirani dobili su odgovore na svoja pitanja postavljena tijekom trajanja javnih uvida i rasprava.

Pitajte nas pitanje
Ime i prezime
Vae pitanje